Uticaj sunčevih zraka na kožu

Autor: Mr. ph. Ivana Petković, ZU Apoteka Alpha Medic, Banja Luka

Sunce se smatra jednim od osnovnih izvora života, međutim efekti sunca su dvostruki: osim brojnih pozitivnih efekata na ukupno zdravlje prekomjerno izlaganje kože ima i negativnih posljedica. Najočigledniji efekat sunca je onaj koji ostavlja na ljudsku kožu – ona poprimi tamnije nijanse, većini se dopada ta preplanula boja jer tako izgledamo svježije, mladoliko, mršavije. Sunčeva svjetlost utiče i poboljšava raspoloženje, ima pozitivno dejstvo na neke dermatološke bolesti i imunološka oboljenja. Osim toga, u koži nastaje vitamin D pod uticajem sunčevih zraka, koji je neophodan za rast i održavanje zdravih kostiju i zuba, normalan razvoj i funkcionisanje velikog broja procesa u našem organizmu. 

Šta je UV indeks?

Sunčev spektar zračenja sastoji se od infracrvenih zraka, vidljivog svjetla i ultraljubičastog (UV) zračenja. Iako je u ukupnom zračenju procenat UV zračenja mali (samo 10% ukupnog zračenja „otpada“ na UV) šteta i negativne posljedice koje može izazvati su velike. UV indeks predstavlja stepen opasnosti od UV zračenja a izražava se brojevima od 0  pa do 10, što se često može čuti u medijima kao upozorenje na visoke UV indekse preko 9 u ljetnom periodu uz obavezno izbjegavanje izlaganja suncu u periodu od 12 do 16 h.

Stepen opasnosti od UV zračenja za sunčan ljetni dan:

– vrlo velika opasnost (UV indeks veći od 9) – od 12 do 14 h.

– velika opasnost (UV indeks 7-9) – od 10 do 12 h ujutru i od 14 do 16 h popodne.

– umjerena opasnost (UV indeks 4-7) – od 8 do 10 h ujutru i od 16 do 18 h popodne.

– mala opasnost (UV indeks manji od 4) – rano ujutru i kasno popodne kada ne postoji nikakva opasnost.

UV zraci prodiru u dublje slojeve kože i ukoliko se pretjera sa izlaganjem suncu, pogotovu kada je indeks UV zračenja visok, javljaju se crvenilo, fotostarenje (prijevremeno starenje kože uzrokovano suncem), opekotine (napeta, iritirana koža, plikovi a ponekad i temperatura), alergije na sunce, ili sistemski efekti (sunčanica, toplotni udar). Danas je nažalost sve prisutniji i kancer/rak kože koji se naziva melanom, a prouzrokuje ga prevelika i dugotrajna izloženost suncu kao i zadobijene opekotine prilikom sunčanja. U više od 90 odsto slučajeva rak kože se pojavljuje na onim dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu: vrat, uši, leđa, noge, brada… Kancer kože najčešće se javlja kod starijih ljudi kao posljedica kumulativnog efekta sunca. Međutim svi bi trebalo redovno da prate eventualne promjene na koži, kao što su pojava novih mladeža ili promjene na postojećim mladežima, i kod svake sumnjive promjene treba otići na pregled kod dermatologa. Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne garantuju dovoljnu zaštitu jer oblaci propuštaju i do 95% UV zraka a prisutna je i refleksija od pijeska, vode tako da je iritacija  moguća i pod suncobranom.

Pravilna priprema kože

Kožu je neophodno pripremiti prije odlaska na sunce. Treba povećati unos namirnica koje sadrže beta-karoten (dinja, marelica, lubenica, špinat, mrkva, paradajz….), te povećati količine vitamina A, C i E i selena jer su oni snažni neutralizatori početnih oštećenja koja mogu voditi do raka kože. Odgovarajuća količina beta-karotena i vitamina E mogu pomoći zaštiti kože od opasnog UV zračenja. Ukoliko se planira izlaganje suncu u ljetnom periodu, sa unošenjem ovih supstanci treba početi oko šest sedmica prije sunčanja. Kožu je potrebno zaštititi i adekvatnim unosom tečnosti u organizam tokom čitavog dana. Ukoliko se veći dio dana provodi na suncu, potrebno je nekoliko litara vode zbog većeg znojenja. Preporuka je izbjegavanje alkoholnih pića, gaziranih sokova a korištenje isključivo vode ili prirodnih voćnih sokova.

Osnovna i najefikasnija mjera prevencije hroničog oštećenja kože usljed sunčevog zračenja je izbjegavanje izlaganja sunčevom zračenju i upotreba zaštitnih sredstava, prije svega adekvatne odjeće, sunčanih naočara s odgovarajućim filterima na staklima i proizvoda za lokalnu primjenu (krema, sprejeva, gelova…) sa sposobnošću apsorpcije UVA i UVB zraka. Takvi proizvodi su označeni s visokim SPF (Sun Protection Factor) preko 30, a za djecu obavezno 50. Danas postoji veliki broj preparata na tržištu a UV zaštita je postala sastavni dio proizvoda za svakodnevnu njegu kože, a ne samo proizvoda za sunčanje. U ljetnom periodu bi osim proizvoda s visokim zaštitnim faktorom u kućnoj/putnoj apoteci trebalo imati i Lysoderm® kremu koja se sastoji od lizozima. Primjena lizozima je dokazano efikasna i sigurna u terapiji rane faze opekotina od sunca a osim tog lizozim ima dokazano djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica. Takođe, djeluje povoljno na proces zarastanja rana. Lysoderm® kremu je potrebno kod takvih slučajeva nanijeti 2-3 puta dnevno na sporne površine i oštećena mjesta.

Facebook komentari