Uticaj sunčevog zračenja na dječiju kožu: Koji su rizici prekomjernog izlaganja suncu?

Autor: Dr Dejan Elenkov, specijalista  dermatovenerologije, JZU Opšta bolnica “Dr  Mladen  Stojanović” Prijedor

Vrijeme je godišnjih odmora, ljetnog perioda a samim tim i dužeg boravka na otvorenom uopšte. Već početkom ljetnog raspusta djeca više borave na otvorenom. Odlazak na selo, planinu, boravak na moru ili  kupanje na bazenima i aqua parkovima, produžena igra vani neminovno dovode do povećanog izlaganja suncu i sunčevom zračenju. Igra i fizička aktivnost naše djece uopšte je dobra za njihov pravilan fizički i mentalni razvoj. Međutim od izuzetne je važnosti pravilan pristup i odnos prvenstveno roditelja a potom i svih drugih članova porodice koji se moraju uključiti kako bi zdravlje naših najmlađih i njihov boravak na otvorenom bio na prvom mjestu.

Dolaskom sunčanih i toplih dana svakodnevno čujemo upozorenja o potrebi zaštite od sunčevog zračenja i štetnog uticaja ultraljubičastih (UV) zraka na kožu. UV zračenje se dijeli u tri spektralna područja: UV-C zračenje (100-280 nm), UV-B zračenje (280-315 nm) i UV-A zračenje (315-400 nm).

Djelovanje UV zraka na kožu

Na sreću najopasnije UV-C zračenje u potpunosti se apsorbuje u gornjoj atmosferi na molekulama kisika i ozona i ne prodire do Zemlje. UV-B zrake odgovorne su za nastanak opekotina od sunca, uzrokuju pigmentaciju kože te pojavu tzv. sun burn ćelija u epidermisu /površnom sloju kože/. UV-A zrake su opasnije za zdravlje kože jer one prodiru dublje u kožu, sve do dermisa / dubljeg sloja kože u kome se nalaze elastična i kolagena vlakna, nervna vlakna kao i krvni sudovi.

Zračenja UV-A i UV-B mogu uzrokovati nevidljiva oštećenja na nivou ćelija i oštetiti njihov DNA te dugoročno mogu uzrokovati nastanak raka kože. S jedne strane, mala količina UV zračenja neophodna je za sintezu vitamina D u koži, čime se pospješuje apsorpcija kalcijuma neophodnog za jače i zdravije kosti. Međutim, pretjerano izlaganje suncu bez zaštite može dovesti do akutnog oštećenja kože, kao i kumulativnog / nagomilavajućeg efekta / oštećenja koje dovodi do ubrzanog starenja kože, imunosupresije kože uz povećani rizik nastanka infekcija na koži, ali i nastanka tumora na koži, uključujući karcinom kože i maligni melanom.

Kako izlaganje na suncu utiče na kožu djeteta?

Rizik nastanka malignog melanoma se u zadnjih dvije stotine godina udvostručio, a zadnjih pedeset godina se povećao za više od 20 puta. Poseban naglasak je na djeci, čija je koža tanja i ima manju koncentraciju melanina, stoga UV zrake prodiru dublje u kožu.  Izlaganje djece suncu jako ovisi o ponašanju i znanju odraslih koji ih okružuju (roditelja, baka i djedova, vaspitačica u vrtiću) jer se djeca ne mogu sama zaštititi. Prije svega mi moramo biti svjesni važnosti zaštite od sunca i djeci biti primjer svaki put kada se izlažemo suncu. Bez obzira radi li se o odlasku na plažu na godišnjem odmoru ili o igri u parku poslije škole, zaštita od sunca mora biti imperativ.

Boravak u hladu, te oblačno vrijeme ne pružaju dovoljnu zaštitu budući da oblaci propuštaju i do 95 posto UV zračenja. Takođe zaštita od suncobrana posebno na plaži uz more, u blizini vode, bude anulirana efektima odbijanja svjetlosti od pijesak ili vodu, tako da takva zaštita bez korištenja zaštitnih faktora uopšte nije adekvatna. Bitno je naglasiti da nema aktivnog sunčanja djece mlađe od tri godine. To znači da se djeca uopšte ne sunčaju. 15 minuta boravka, vani sa nepokrevnim rukama ili nogama je dovoljno da djeca stvore dovoljne količine vitamina D. 

Kako se ponašati kod kupanja?

Prilikom kupanja u moru najbolje je koristiti zaštitne naočale, zaštitnu odjeću, šlaufe i čamčiće u kojima se djeca kupaju da budu natkriveni, i poželjno  je da kupanje ne traje duže od 20 minuta. Prirodna hladovina od drveća ili sjenka zgrade je najbolja zaštita uz zaštitne faktore. Djecu treba zaštititi zaštitnim faktorima od sunca SPF 50 pola sata prije izlaska vani, i to faktorima baby koji su namijenjeni isključivo djeci. Ne treba koristiti zaštitne faktore kojima se mažu odrasli. Djecu do jedne godine starosti ne treba mazati  zaštitnim faktorima niti ih izlagati suncu, u smislu sunčanja! Za djecu stariju od tri godine mažu se samo fotoeksponirana područja (područja nepokrivena garderobom) znači izložena suncu kao što su lice, poprsje, ruke i noge. Pola sata prije izlaska vani, i svako tri sata treba ponoviti mazanje ili nakon svakog izlaska iz vode. Prilikom mazanja treba voditi računa da je koža ravnomjerno namazana i u odgovarajućem sloju. Prilikom kupovine ovih preparata, treba strogo voditi računa da su čuvani i skladišteni na određenoj temperaturi, i u pravilnim uslovima.

Posebna pažnja kod pjegica na tijelu 

Koža je naš najveći i najvidljiviji organ koji pokriva površinu od dva kvadratna metra i čini šestinu naše tjelesne mase. Ona je naša zaštita od spoljnog svijeta, štiti nas i čuva protiv mikroorganizama, hladnoće, toplote, udaraca, pritisaka ili ogrebotina. Kod djece ona još nije dovoljno zrela i otporna na sve spoljne uticaje kao koža odraslih. Posebnu pažnju treba obratiti kod djece koja su riđokosa i sa pjegicama po licu i tijelu, takozvani keltski tip koji spada u I tip preosjetljivosti, potom II tip, djeca plave kose i plavih očiju tzv. nordijski tip, a manje su osjetljiva djeca smeđe ili crne kose i tamnije puti, ali to nikako ne znači da ih ne treba paziti.  Naša koža je kao kompjuter, ona pamti svu onu izloženost zračenju od našeg rođenja. Ona kumulira i čuva neželjene efekte sunčevog zračenja, i nakon izvjesnog vremena pokazuje neželjene efekte. Koža koja se izlagala suncu prekomjerno u mladosti, pogotovo koja je “gorila” na suncu ima veću mogućnost za nastanak karcinoma kože u vidu bazocelularnog, skvamocelularnog karcinoma kao i nastanak jednog od najzloćudnijih karcinoma ne samo kože već uopšte, a to je maligni melanom. Naravno genetska predispozicija, odnosno porodice u kojim su anamnestički podaci na postojanje malignog melanoma ili drugih oblika karcinoma pozitivni, iziskuju još veću pažnju i oprez. 

Zaštita u mlađoj dobi važna za starost

Pravilna zaštita kože od UV zraka u mlađoj dobi znatno smanjuje rizik pojave tumora kože u kasnijem životu i ako se propusti briga u toj najranijoj dobi nikada se više ne može nadoknaditi. Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine UV zračenja primimo do 18. godine i uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tokom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.

Istraživanja su pokazala da postoji jasna povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma kože, ali i malignog melanoma. Dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekotine pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tokom života udvostruči.

Nezaštićeno izlaganje suncu je izrazito opasno za djecu sa svijetlom kožom, kosom i očima, djecu koja imaju veći broj mladeža, te tamnije mladeže na koži, kao i za djecu koja u porodičnoj anamnezi imaju zabilježenu pojavu kožnog tumora, uključujući i maligni melanom.

Dječja koža je osjetljiva pa zahtijeva najveću pažnju. Štiti li bolje kožu tamna ili svijetla odjeća, koje kreme za sunčanje odabrati te kako zaštiti dijete od pretjeranog izlaganja suncu opisano je u članku.  Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica. Nastaje malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja našeg epiderma i za njegov nastanak najvažniji su okolinski faktori, odnosno UV zračenje i genetska komponenta. U 50 posto slučajeva melanom se razvija na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50 posto slučajeva nastaje malignom preobrazbom mladeža na našoj koži.

Preventivni pregled mladeža

U svrhu prevencije malignog melanoma vrlo je važna edukacija o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, štetnim posljedicama pretjeranog izlaganja UV zračenju na zdravlje, pravilnim načinima zaštite od UV zračenja te važnosti samopregleda mladeža. Svaku naglu promjenu u boji, veličini i izgledu mladeža treba ozbiljno shvatiti i javiti se na pregled dermatologu.

Prevencija malignog melanoma vrlo je važna budući da su rana dijagnoza i rani početak liječenja presudni za prognozu bolesti. Zbog toga svaku kožnu promjenu koja pokazuje promjenu boje, oblika, rubova ili veličine treba ozbiljno shvatiti i na vrijeme pregledati kod dermatovenerologa uz dermatoskopiju.

Osobe koje imaju veći broj mladeža, više od 50, ulaze u grupu rizičnih osoba, ali mora se znati da je svaki pojedini mladež važan u praćenju, posebno mladeži koji su prisutni od rođenja, ili mladeži koji se nalaze na mjestima koja su izložena učestaloj mehaničkoj iritaciji.

Kao zaključak: Adekvatna  priprema, prije odlaska na godišnje odmore, korištenje zaštitnih  faktora, ograničeno izlaganje suncu u smislu “aktivnog sunčanja”, značajno utiču na sprečavanje  ili usporavanje prijevremenog starenja kože. Kod dugotrajnog izlaganja kože čiji se efekti najbolje vide kod radnika koji rade na otvorenom, mornara ili poljoprivrednih radnika dolazi do aktiničkih oštećenja kože, takva koža ranije gubi svoju elastičnost, postotak vode, prijevremeno nastaju bore i zadobija “starački izgled“.

Adekvatna njega je bitan faktor u njihovom sprečavanju. Ako se naši najmiliji  ipak  u  svojoj igri  ponekad “otmu“ našoj kontroli preparat poput Lysoderm® kreme dobro dođe  na odmoru a ne iziskuje ljekarski recept jer spada u grupu OTC preparata. Lysoderm®  krema se može aplikovati djeci starijoj od tri godine na koži na kojoj nastanu opekotine /ako ipak do njih dođe/, može u značajnoj mjeri smanjiti ili ublažiti neželjene efekte sunčevog zračenja. Takođe se može koristiti kod pojave ogrebotina, razderotina, pelenskih osipa, manjih ubodnih mjesta od strane insekata, npr. komarci, pauci i sl.  Krema se može nanijeti 2-3 puta dnevno, direktno na prethodno očišćenu ranu. Prije svakog nanošenja kreme, potrebno je dobro očistiti mjesto, pa potom nanijeti kremu. Preparat nije skup, kvalitetan je i učinkovit, dajući nam osjećaj sigurnosti prilikom boravka naše djece vani.

Facebook komentari