Uzroci gnojne sekrecije iz uva

AUTOR: Dr. Ranko Mladenović, specijalista otorinolaringologije

Do pojave gnojnog sekreta u području spoljašnjeg slušnog hodnika mogu da dovedu mnogobrojni uzroci. To mogu biti: 

1. Akutne upale spoljašnjeg uva

2. Akutne i hronične upale srednjeg uva

3. Tumori spoljašnjeg i srednjeg uva

Upale spoljašnjeg uva:

Do upale spoljašnjeg uva mogu da dovedu svi patološki procesi koji dovode do prekida kontinuiteta epitela kože spoljašnjeg slušnog hodnika, a što omogućava invaziju bakterijama (povišena vlažnost, dugotrajno izlaganje vodi, seboreja/perut, ekcem, mikrotraume, nošenje slušnog aparata, uklanjanje cerumena, prisustvo stranog tijela…). Oblici akutnih upala spoljašnjeg uva praćeni gnojnom sekrecijom su sljedeći:

  1. Otitis ext. circumscripta s. furunculosis: bakterijsko zapaljenje folikula dlake u koži hrskavičavog dijela spoljašnjeg slušnog hodnika. Uzročnik je najčešće stafilokok.
  2. Otitis ext. diffusa: akutno bakterijsko difuzno zapaljenje kože koštanog dijela spoljašnjeg slušnog hodnika uzrokovano gram-pozitivnim i gram-negativnim bakterijama. 
  3. Otitis ext. maligna: (nekrotizirajući otitis ext.) posebna forma oboljenja kože kanala sa sklonošću širenja infekcije na sljepoočnu i druge kosti baze lobanje. Javlja se kod imunokomprovitovanih osoba. Uzročnik je najčešće bakterija Pseudomonas aeruginosa, rjeđe Staphlococcus aureus

Liječenje bakterijskih upala spoljašnjeg uva podrazumijeva toaletu uva aspiracijom, uz lokalnu primjenu antibiotika prema antibiogramu u kombinaciji s kortikosteroidima i antimikoticima. Sistemska primjena antibiotika praktikuje se samo kod malignog oblika upale spoljašnjeg uva, kao i kod mogućih komplikacija. Primjena lokalno aplikovanih fluorohinolonskih antibiotika u slučajevima akutne upale spoljašnjeg uva je efikasnija od upale aminoglikozida, koje treba izbjegavati, naročito kada postoji perforacija bubne opne. 

Upale srednjeg uva:

Srednje uvo predstavlja sistem vazdušnog prostora u temporalnoj kosti, obložen sluznicom, koji obuhvata prostor mastoidnog nastavka, Eustahijeve tube i bubne duplje. Upale srednjeg uva možemo podijeliti na akutne i hronične.

Otitis media acuta: predstavlja akutnu upalu sluznice Eustahijeve tube, mastoidnog nastavka i bubne duplje, s mogućnošću širenja infekcije na kost. Najčešći put širenja infekcije je tubarni, tj. rinogeni put – kroz Eustahijevu tubu iz nazofarinksa. Bakterije izazivači su iste one koje dovode do infekcije gornjih disajnih puteva: beta hemolitički streptokok, Hemofilus influence, Streptokokus pneumonije i Moraksela kataralis. Akutne upale srednjeg uva možemo podijeliti na:

  1. Akutne upale kod novorođenčadi (do mjesec dana starosti) i odojčadi (do godinu dana starosti)
  2. Akutne upale srednjeg uva kod odraslih
  3. Mukosus otitis – upala sluznice i kosti srednjeg uva uzrokovane Pneumokokusom tip III

Liječenje akutnih upala srednjeg uva uzrokovanih bakterijama podrazumijeva toaletu uva aspiracijom sekreta,  primjenu antibiotika u trajanju od 10 do 14 dana, uz održavanje prohodnosti nosa i eliminisanje nazalne sekrecije da se ne bi kompromitovala prohodnost Eustahijeve tube i ventilacija srednjeg uva primjenom dekongestiva, uz mogućnost lokalne primjene antibiotskih kapi.

Otits media chr. supurativa: dugotrajni zapaljenski proces srednjeg uva. Ovo oboljenje karakterišu patološke promjene na svim dijelovima srednjeg uva, nagluvost različitog stepena i mogućnost pojave komplikacija koje mogu da ugroze život pacijenta.

Kao čest uzrok pojave gnojne sekrecije možemo izdvojiti i sekreciju koja nastaje kao posljedica pojave holesteatoma u prostoru srednjeg uva. Holesteatom se opisuje kao vrećasta formacija čiji zid gradi pločasto-slojeviti keratinizirajući epitel koji se naziva „matriks“, dok sloj granulacijskog tkiva različite građe, koji ga okružuje, predstavlja „perimatriks“ holesteatoma. U ovom slučaju, usljed destrukcije koštanih struktura, sekrecija je često fetidna (neugodnog mirisa), pa i sukrvičava. 

Kod hroničnih upala srednjeg uva, kao i kod holesteatoma, uz konzervativni tretman, primjenjuje se i hirurško liječenje.   

Tumori spoljašnjeg i srednjeg uva:

Različiti tumori spoljašnjeg i srednjeg uva takođe mogu da dovedu do pojave gnojne sekrecije. 

Zaključak: Primjena antibiotika kod gnojnih upala ušiju treba da bude adekvatna (najbolje po antibiogramu) i dovoljno duga (10-14 dana) da bi došlo do izlječenja infekcije i kako bi se spriječio mogući nastanak komplikacija. 

Facebook komentari