Uzroci ugrušaka u krvi

Krvni ugrušci nisu uvijek loši. Kod otvorenih posjekotina, sprečavaju curenje krvi i pomažu kod zarastanja rane. Međutim, ako se nalaze na problematičnim mjestima gdje je najveći protok krvi, mogu uzrokovati oštećenja opasna po život.

Biti atleta – Novija istraživanja pokazuju da sportisti, posebno oni koji imaju testove izdržljivosti (maraton), češće mogu imati ugruške. Obično su češće dehidrirani i podložniji povredama.

Operacija – Odmor prije i nakon operacije usporava protok krvi u tijelu. Veće operacije povećavaju rizik za pojavu ugrušaka (stomak, kukovi, noge), s obzirom da veće vene mogu biti oštećene tokom operacije.

Bolesti crijeva – Kada su u pitanju Kronova bolest, ulcerativni kolitis, veći su rizici za razvijanje ugrušaka. Osobe sa ovim stanjima su češće dehidrirane, odmaraju i trebaju više operacija. Upala koja uzrokuje bolest crijeva može biti povezana sa krvnim ugrušcima.

Rak – Tumor može uzrokovati oštećenja tkiva i ispuštati hemikalije koji su okidači za krvne ugruške. Rak mozga, pluća, bubrega i stomaka ima najveći rizik za razvijanje krvnog ugruška.

Biti gojazan – Dodatni kilogrami stavljaju veći pritisak na noge i karlicu, što povećava rizik za razvijanje ugrušaka. Redovna fizička aktivnost je najbolja odbrana protiv krvnih ugrušaka, te pomaže u gubljenju kilograma.

Trudnoća – Bebe znaju dodati veći pritisak na vene u karlici i nogama, te ste i dalje pri riziku za razvijanje ugruška čak i 6 sedmica nakon trudnoće. Šanse se povećavaju ako ste pretili, imate preko 35 godina, historiju ugrušaka u prošlosti ili ste se oporavljali od povrede.

Facebook komentari