Vakcine i njihove nuspojave

Autor: dr Hasan Ćustović, specijalista pulmologije

Najefikasniji način borbe protiv zaraznih bolesti je vakcinacija. Koliki je značaj vakcinacije, kao mjere prevencije protiv zaraznih bolesti, govori činjenica da Svjetska zdravstvena organizacija najveći značaj za zdravlje ljudi i njihovu dugovječnost pripisuje bezbjednom vodosnabdijevanju i vakcinisanju.

Vakcina je lijek, a kao i kod svakog lijeka, pored korisnih učinaka mogu se pojaviti manje ili više izražene reakcije koje su neželjene i predstavljaju nuspojave na vakcinu. Ono što nije tačno jeste da su reakcije na vakcine česte, opasne i da predstavljaju ozbiljnu i dugoročnu prijetnju za zdravlje. Neke od reakcija koje se pojave kao neželjene su u stvarnoj vezi sa primljenom vakcinom, dok su druge samo koincidencija i desile bi se i bez vakcinacije.

Reakcija na vakcinu je bilo koja neželjena posljedica koja je uslijedila nakon što je vakcina primljena. Takve reakcije, koje se mogu javiti u toku i nakon primjene bilo koje vakcine, uglavnom su blage i lokalnog karaktera. Nuspojave na vakcinu najčešće prolaze nakon nekoliko dana i ne ostavljaju teže posljedice. Teže nuspojave se javljaju izuzetno rijetko.

Jedna od najčešćih reakcija na vakcinu je povišena temperatura koja je prolaznog karaktera i najčešće traje samo jedan dan. Ovakva vrsta reakcije na vakcinu je zapravo samo mali dio štete koju bi, u slučaju nevakcinisanja, mogla uzrokovati prava zarazna bolest.

Reakcije koje su povezane sa vakcinom nastaju kao rezultat reakcije imunog sistema na sastojke vakcine (antigene) koji induciraju imunološki odgovor. Kod nekih se osoba neželjene reakcije na vakcinu javljaju češće u odnosu na druge osobe, na što utiču specifičnosti iz lične i porodične anamneze, oslabljen imuni sistem ili alergija na određene sastojke same vakcine. Ti rizici se teško mogu predvidjeti i nerijetko ih je dosta teško tačno precizirati, ali se zna da, s druge strane, postoji rizik da osoba dobije zaraznu bolest koju ta vakcina sprečava, tako da je uvijek neophodno uzeti u obzir taj omjer koristi i rizika. Dobro je naglasiti da će živi uzročnik zarazne bolesti uzrokovati daleko ozbiljniju reakciju od oslabljene ili umrtvljene forme virusa u vakcini. Određene anomalije ili patološka stanja u mlađoj životnoj dobi mogu se ispoljiti nakon vakcine, te je u tim slučajevima neophodna detaljna evaluacija kako se to stanje ne bi pogrešno povezalo sa samom vakcinom i bilo proglašeno neželjenom reakcijom na vakcinu.

Reakcije na vakcine mogu se podijeliti na blage, umjerene i teške. Blage reakcije su one koje najčešće same prolaze i ne traju dugo, a kad potraju lako liječe. Primjeri blagih reakcija su povišena tjelesna temperatura, crvenilo, bol i otok na mjestu primjene vakcine. Blage reakcije često prolaze neopaženo.

U umjerene reakcije spadaju kratkotrajni, prolazni gubitak svijesti, osip po koži po tipu koprivnjače, ukočenost ili bolovi u zglobovima, napadi neutješnog plača kod male djece. Umjerene neželjene reakcije na vakcinu potrebno je tretirati uobičajenim lijekovima protiv bolova i povišene tjelesne temperature (najbolje paracetamolom). U ovim slučajevima najčešće nije potrebna intervencija ljekara.

Teške reakcije na vakcinu, kako je već naglašeno, veoma su rijetke, a to spadaju smrtni ishod, životna ugroženost, potreba za bolničkim liječenjem ili produženje postojećeg bolničkog liječenja, onesposobljenost trajnog ili prolaznog karaktera.

Kako bi se eventualna reakcija koja se pojavi nakon vakcinacije proglasila kao stvarna nuspojava, potrebno je pregledati relevantnu postojeću dostupnu literaturu koja može pomoći u utvrđivanju uzročne povezanosti između nastalih reakcija i date vakcine. Reakcije mogu biti vezane za same sastojke vakcine, ali mogu biti i posljedica grešaka u provođenju same vakcinacije, u slučaju da se nepravilno rukuje vakcinom ili se ista nepravilno primjeni, u slučaju neprikladnog ili nepropisnog čuvanja vakcina itd.

Kada je riječ o vakcini protiv koronavirusa, uvidom u dostupne informacije iz provjerenih stručnih izvora, do sada najčešće prijavljivane nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, crvenilo i/ili bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, bol u zglobovima, zimicu, opću slabost, umor i mučninu. Riječ je o očekivanim nuspojavama koje se često javljaju, a slične su nuspojavama drugih vakcina te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze kroz nekoliko dana, spontano ili uz primjenu simptomatske terapije kao što su hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova. Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene vakcine, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka.

Sve vakcinalne nuspojave, kao i za sve druge lijekove, neophodno je prijaviti ljekaru ili farmaceutu, a zdravstveni radnici dalje prijave prosljeđuju nadležnim institucijama. Prijava sumnje da se radi o neželjenoj reakciji na vakcinu smatra se, uopšteno govoreći, pokazateljem kvalitete sistema u smislu visoke osviještenosti osoba koje se vakcinišu, tj. korisnika vakcina, kao i zdravstvenih radnika o potrebi za prijavljivanjem nuspojava ili sumnji na reakcije nakon primljene vakcine, jer se na taj način osigurava veća količina podataka koji služe za praćenje sigurnosnog profila vakcina.

Facebook komentari