Važnost vitamina D za zdravlje majke i djeteta

Vitamin D je izuzetno bitan vitamin za pripadnice ženskog spola kroz cijeli životni vijek, počevši od najranijeg djetinjstva preko postmenopauzalnog perioda pa sve do poznih godina. Vitamin D je mnogo više od vitamina. U djetinjstvu je najvažniji vitamin koji je potreban za izgradnju kostiju i zuba. Od najranijeg životnog doba se niski nivoi vitamina D dovode u vezu sa slabljenjem imuniteta, što za posljedicu može imati nastanak ne samo češćih infekcija disajnog sistema (poput prehlade i gripe), već i težih oboljenja poput astme, zbog čega se preporučuje preventivno uzimanje vitamina D u obliku suplemenata koji zadovoljavaju dnevne potrebe za ovim vitaminom. U zrelom životnom dobu se manjak ovog vitamina dovodi u vezu sa obolijevanjem od hroničnih oboljenja srca i krvnih sudova, od šećerne bolesti, depresije i karcinoma, komplikacija trudnoće, a ima učinak i u nastanku autoimunih oboljenja.

Trudnice i dojilje rizična skupina

Deficit vitamina D se manifestuje kao opšta slabost, bolovi u mišićima, promjenama u strukturi kostiju. Naročitu pažnju treba posvetiti vitaminu D u reproduktivnoj dobi žene, kako u toku planiranja trudnoće tako i u toku same trudnoće kao i perioda dojenja kada vitamin D ispoljava svoje korisne učinke kako na zdravlje žene tako i na zdravlje ploda. Nedostatak vitamina D javnozdravstveni je problem u mnogim zemljama, a otežavajuća okolnost je da se rijetko detektuje prije nastanka često teških promjena za čiju je korekciju potrebno jako puno vremena, pri čemu često željeni rezultat izostane.

Trudnice i dojilje se svrstavaju u rizične skupine za manjak vitamina D naročito ako su nivoi vitamina D bili niski i prije same trudnoće. Manjak vitamina D uobičajen je kod trudnica (5–50%), dojilja (20–40%) kao i dojenčadi (10–56%). Prema pojedinim istraživanjima do 60% trudnica ima manjak vitamina D što u trudnoći može biti uzrokom preeklampsije. Istraživanja koja su pratila uzročnu povezanost između nivoa vitamina D i toka trudnoće, ustanovila su da su žene koje su u ranom stadiju trudnoće patile od manjka vitamina D imale pet puta veći rizik da dobiju preeklampsiju u odnosu na žene kojima taj vitamin nije nedostajao, pri čemu se sa pogoršanjem statusa vitamina D povećava rizik od preeklampsije. Pored preeklampsije, niski nivoi vitamina D su povezani sa malom porođajnom težinom, usporenim postnatalnim rastom, hipolacemijom novorođenčeta i povećanom krhkosti kostiju, povećanom učestalošću autoimunih oboljenja. Adekvatna koncentracija vitamina D u krvi u ranoj trudnoći dovodi se u vezu sa manjim rizikom za nastanak gestacijskog dijabetesa.

Smanjena koncentracija vitamina D kod majke tokom kasne trudnoće povezuje se sa smanjenim udjelom minerala u cijelom kosturu kod djece čak i do devete godine života djeteta. Manjak vitamina D kod trudnice uzrok je narušenog okoštavanja kostiju lobanje te se prema pojedinim izvorima niski nivoi vitamina D dovode u vezu sa većim fontanelama kod novorođenčeta.
Rizik od nastanka komplikacija nakon poroda se povećava ukoliko niski nivoi vitamina D postoje i u toku dojenja.

Suplementacija kod novorođenčadi

Vrijednosti vitamina D u organizmu bitne su i kod žena koje su podvrgnute postupcima medicinski potpomognute oplodnje. Kod tih žena se normalne vrijednosti vitamina D dovode također u vezu sa normalnim tokom trudnoće, rođenjem živog novorođenčeta i manjim rizikom za nastanak komplikacija u toku same trudnoće.

Nakon rođenja u prvih 6 do 8 sedmica status vitamina D u dojenčeta u velikoj mjeri ovisi od vitamina D koji je putem posteljice dospio iz majčinog organizma u organizam ploda. Kod većine novorođenčadi zalihe vitamina D koje su stečene za vrijeme unutarmateričnog života se iscrpe u dobi od oko 2 mjeseca starosti. Uopšteno se smatra da su dojenčad koja su isključivo dojena majčinim mlijekom pod većim rizikom za nastanak nedostatka vitamina D. To je iz razloga što majčino mlijeko sadrži veoma nisku koncentraciju vitamina D koja iznosti oko 1,5 do 3% nivoa vitamina D u sastavu organizma majke. Ova koncentracija nije dovoljna da osigura optimalne nivoe vitamina D kod djeteta naročito u uslovima ograničenog izlaganja sunčevoj svjetlosti.

Zbog rizika za zdravlje majke i djeteta koje sa sobom nose niske vrijednosti vitamina D, neophodna je suplementacija ovim vitaminom u cilju zadovoljenja dnevnih potreba za ovim vitaminom kako trudnice i dojilje koje iznose 600 IU ili 15 mcg, tako i novorođenog djeteta čije potrebe za vitaminom D u dobi do 12 mjeseci iznose 400 IU ili 10 mcg.

Facebook komentari