Zanimljive činjenice o mozgu

Mozak je najkompleksniji organ u tijelu. Ne samo da se bavi osnovnim kontrolnim funkcijama kao što je disanje, funkcija organa i pokreti, nego i stoji iza kompleksnih procesa – sve od misli, kontrole ponašanja, emocija i pravljenja uspomena.

Uvijek je aktivan

Čak i kada spavamo, mozak je aktivan. Tako nas održava živim. Različita područja mozga su odgovorna za različite funkcije. Mozak je podijeljen na 4 režnja svake strane glave, te na mali mozak. Prednji (frontalni) režanj se nalazi na prednjoj strani glave, dok se temporalni nalazi tačno iza njega. Parijetalni režanj je smješten u sredini, a okcipitalni u zadnjem dijelu glave. Prednji režanj je povezan sa osobinama koje nas čine čovjekom. Uključen je u kognitivne procese kao što su razumijevanje, učenje, kreativnost, pažnja i kontrola mišića koji se koriste za pokrete i govor. Pomaže nam i u pravljenju uspomena i učenju kontrolisanja emocija i ponašanja. Parijetalni režanj je uključen u razne funkcije koje uključuju senzore i numeričko prerađivanje, kao i informacije povezane sa prostorom i vidom, koje su potrebne za percepciju i navigaciju.

Temporalni režanj dobija informacije povezane sa zvukovima – uključujući jezik koji čujemo, kao i procese memorije. Okcipitalni režanj pomaže u preradi vizuelnih informacija. Kada svjetlost uđe u oko, prenosi se nervima do ove regije koja ga pretvara u sliku koju vidimo. Režnjevi su dalje razdvojeni u funkcionalna područja.

Mali mozak je kontrolni koordinacijski organ centralnog nervnog sistema zadužen za pokrete trupom, nogama i rukama, kao i očnim mišićima. On dobija sve informacije koje su potrebne za izvođenje voljnih i automatskih kretnji.

Konstantno prima informacije

Mozak konstantno prima niz informacija. Ove informacije se kontrolišu kroz dva puta, koja drže sve po kontrolom. Senzorne informacije dolaze u mozak, dok su motorne informacije one koje izlaze iz mozga. Iako mozak uvijek prima informacije, obično smo nesvjesni tih informacija s obzirom da idu u dijelove mozga za „nesvjesne“ informacije.

Oko 20 posto krvi tijela se šalje u mozak

Održavanje funkcije mozga se oslanja na zalihe kisika u krvi. Mozak prima između 15 do 20 posto krvi iz srca kad odmara – međutim, mnogi faktori mogu uticati na ovo, uključujući godine, spol i težinu. Oko 14 mililitara krvi se dostavi mozgu pri svakom srčanom ritmu, što je esencijalno za dolazak kisika do ćelija mozga.

Operacija mozga ne boli

Biti budan tokom operacije mozga je veoma uobičajeno. Obično operacije povezane sa funkcionalnim područjima mozga (pokret, govor i vid), zahtjevaju da pacijent ostane budan, pod generalnom anestezijom, da bi se omogućio uvid u funkcije kako se operacija nastavlja. Ovo se dešava jer mozak nema određene receptore bola (nociceptori). Jedini bolni dio operacije je kada se pravi početni rez kroz kožu, lobanju i meninge (slojevi spajajućeg tkiva koji štite mozak). U zavisnosti od nekoliko faktora, pacijent može imati generalnu ili lokalnu anesteziju za ovaj dio procedure.

Oštećenja mozga mogu promijeniti narav

Velika količina informacija koje smo sakupljali godinama nam pokazuje kako mozak funkcioniše i šta se može desiti ako se ošteti. Jedan od najpoznatijih slučajeva je Phineasa Cagea. Bio je poznat kao odgovoran radnik. Međutim, kad je nesreća na poslu uzrokovala da metalna šipka prođe kroz njegov mozak, oštećenja prednjeg režnja su napravila kolaps, što ga je učinilo djetinjastim, neodgovornim i impulsivnim. Povrede prednjeg režnja mogu uzrokovati značajne promjene u naravi i karakteru.

Iako su naučnici naučili dosta o mozgu, i dalje postoji mnogo stvari koje su nejasne. Trebamo još da radimo i istražujemo da bi shvatili neka područja mozga, i kako ona komuniciraju sa ostalim dijelovima.

Facebook komentari