Zanimljive činjenice o mozgu

Mozak je najkompleksniji i još uvijek neistražen organ. Ne samo da kontroliše osnovne funkcije kao što su disanje, pokreti te funkcije organa, nego stoji i iza kompleksnih procesa – misli, kontrole ponašanja, emocija i stvaranja uspomena.

Uvijek je aktivan

Čak i kada spavamo, mozak je aktivan. Različita područja mozga su odgovorna za različite funkcije. Mozak u širem smislu se sastoji iz velikog mozga koji se može podijeliti na više režnjeva i malog mozga. Prednji (frontalni) režanj velikog mozga se anatomski nalazi na prednjoj strani glave, dok se temporalni nalazi tačno iza njega. Parijetalni režanj je smješten u sredini, a okcipitalni ili potiljačni u području stražnjeg dijela glave. Prednji režanj je uključen u kognitivne procese kao što su razumijevanje, učenje, kreativnost, pažnja i kontrola mišića koji se koriste za pokrete i govor. Između ostalog, pomaže nam i u stvaranju uspomena i učenju kontrolisanja emocija i ponašanja. Parijetalni režanj je uključen u razne funkcije koje uključuju numeričko prerađivanje, kao i informacije povezane sa prostorom i vidom koje su neophodne za percepciju i navigaciju.

Temporalni režanj dobija zvučne informacije – uključujući i ljudski govor, a uključen je  i u procese memorije. Okcipitalni režanj pomaže u obradi vizuelnih informacija te je uključen u aktivnosti koje su vezane za vid. Kada svjetlost uđe u oko, prenosi se nervima do ove regije koja je pretvara u sliku koju vidimo. 

Mali mozak je kontrolni koordinacijski organ centralnog nervnog sistema zadužen za pokrete trupa, nogu i ruku, kao i očnih mišića. On dobija sve informacije koje su potrebne za izvođenje voljnih i automatskih kretnji.

Konstantno prima informacije

Mozak konstantno prima informacije. Senzorne informacije dolaze u mozak, dok su motorne informacije one koje izlaze iz mozga. Iako mozak uvijek prima informacije, obično smo nesvjesni svih informacija s obzirom da idu u dijelove mozga za „nesvjesne“ informacije.

Oko 20 posto ukupne krvi tijela se šalje u mozak

Održavanje funkcije mozga zavisi od zaliha kisika u krvi. Mozak prima između 15 i 20 posto krvi iz srca u stanju „kad odmara“ – na što utiču mnogi faktori uključujući starosnu dob, spol i težinu. Oko 14 mililitara krvi se dostavi mozgu pri svakom srčanom ciklusu, što je esencijalno za dotok kisika do ćelija mozga.

Operacija mozga ne boli

Obično operacije povezane sa funkcionalnim područjima mozga (pokret, govor i vid), zahtijevaju da pacijent ostane budan da bi se omogućio uvid u funkcije u toku operacije. Ovo je moguće jer mozak nema određene receptore bola. Jedini bolni dio operacije je kada se pravi početni rez kroz kožu, lobanju i moždane ovojnice (slojevi vezivnog tkiva koji štite mozak i kičmenu moždinu). U zavisnosti od nekoliko faktora, pacijent može imati opću ili lokalnu anesteziju za ovaj dio procedure.

Oštećenja mozga mogu promijeniti narav

Velika količina informacija koje smo sakupljali godinama nam pokazuje kako mozak funkcioniše i šta se može desiti ako se ošteti. Povrede prednjeg režnja mogu uzrokovati značajne promjene u naravi i karakteru što se onda odražava na ponašanje osobe.

Iako su naučnici istražili dosta o mozgu, i dalje postoji mnogo stvari koje su nejasne. Trebamo još da radimo i istražujemo da bismo shvatili neka područja mozga i kako ona komuniciraju sa ostalim dijelovima.

Facebook komentari