Zašto se dijabetes mora shvatiti ozbiljno

Autor: Dr Sanja Kovačević, spec. porodične medicine, JZU Dom zdravlja, Prijedor

Ukoliko se dijabetes ne shvati ozbiljno posljedice su vrlo teške, komplikovane i dugoročne, kako za pojedinca tako i za cijelo društvo (troškovi liječenja komplikacija dijabetesa su izuzetno skupi). Sve komplikacije koje šećerna bolest nosi sa sobom klasifikovane su u dvije velike grupe:
1. Vaskularne komplikacije (promjene na zidovima krvnih sudova)
a) Mikrovaskularne (promjene na sitnim krvnim sudovima očiju, bubrega, perifernim krvnim sudovima i nervima)
b) Makrovaskularne komplikacije (promjene na velikim krvnim sudovima srca – srčani udar, mozga – moždani udar, stopala – gangrena i dijabetičko stopalo)
2. Nevaskularne komplikacije (promjene na koži, kosi, vezivnom tkivu, sklonost infekcijama – naročito gljivičnim, poremećaji organa za varenje – akutni i hronični pankreatitits, upale crijevne sluznice i sl.)

U slučaju razvoja mikrovaskularnih komplikacija (periferne dijabetičke polineuropatije), jedini registrovani lijek na tržištu jeste alfa lipoinska kiselina. U adekvatnoj dozi i odgovarajućoj dužini trajanja terapije, umnogome pomaže pacijentu, ublažava tegobe i odlaže progresiju bolesti. U kombinaciji sa neurolepticima (gabapentinom i pregabalinom) značajno ublažava neuropatsku bol i poboljšava kvalitet života ovih pacijenata, čije liječenje je vrlo teško i zahtijeva multidisciplinaran pristup. Sve ove komplikacije umnogome smanjuju kvalitet života oboljelog, uzrokuju invaliditet i smanjenu radnu sposobnost, zahtijevaju veliki broj pretraga, lijekova, posjeta bolnici što je ogroman trošak i za pojedinca i za društvo uopšte .

Kako prevenirati

U bogatim i razvijenim društvima, sve deblji postaju siromašniji slojevi zbog dostupnije jeftine i nekvalitetne hrane. Debljina postaje jedan od najznačajnijih uzroka obolijevanja od dijabetesa. Prema podacima SZO, svaki peti čovjek ima BMI preko 30 (što znači da je gojazan), a ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da se povećava broj djece školske dobi koja imaju znatan višak kilograma. U promociji zdravog načina života i prevenciji bolesti, pored porodičnog ljekara, svoju ulogu treba da preuzme cjelokupno društvo: porodica, kao stub i nosilac svih navika čovjeka, škola, radne organizacije, masovni mediji i sredstva javnog informisanja te na kraju institucije vlasti u jednoj državi. Gojaznost je postala bolest savremenog čovjeka i veliki problem jer vodi u niz drugih oboljenja (pored dijabetesa, kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, koštano-zglobne i sl.) sa svim njihovim posljedicama .

Šta pojedinac može da učini da spriječi pojavu bolesti? Kad god možete krećite se, radite nešto, uzgajajte baštu, pospremajte kuću, šetajte u prirodi, trčite, vozite biciklo, plivajte. Fizička aktivnost mora biti svakodnevna i mora biti sastavni dio našeg života. Jedite polako, dobro žvačite, ne živimo da bismo jeli već jedemo da bi živjeli. Rasporedite obroke češće a manje porcije (tri obroka i dvije užine), da bi održavali stabilan nivo šećera u krvi. Hrana mora biti bazirana na cijelim žitaricama (integralnim), voću i povrću, posnom mesu, ribi, jogurtu, kefiru (tzv. Mediteranski način ishrane). Izbaciti iz ishrane prerađene šećere, sokove, grickalice, zasićene masti i brzu hranu.

Prestanite pušiti – nikotin izrazito štetno djeluje na krvne sudove i doprinosi bržem razvoju ateroskleroze (upala zidova krvnih sudova i formiranje trombova). Alkohol bi trebalo izbaciti iz upotrebe ili smanjiti na minimalnu količinu (dva puta sedmično 1,5 dl crnog vina ). Oprez i sa lijekovima, ne uzimajte sve što čujete od prijatelja ili na sredstvima javnog informisanja, bez konsultacije sa ljekarom. Možete trajno i nesvjesno narušiti svoje zdravlje.

Sve dosad rečeno, može se bazirati na jednoj staroj poslovici: „Budi umjeren u jelu i piću, u životu uopšte, jer najveću cijenu plaćaju neumjereni.“ Neodgovornost, prema sebi i neznanje, vode u sigurnu bolest i propadanje pojedinca. Zdrav životni stil nije važan samo radi dužine trajanja života, jer većina onih koji nezdravo žive i nemaju razvijen osjećaj samoodgovornosti za svoje zdravlje, veliki dio svog zrelog i starijeg doba, nažalost provedu u ambulantama i bolnicama, duboko nesretni i nezadovoljni usljed narušenog kvaliteta života. Zato, sve na što možete uticati a znate da nije dobro za vaše zdravlje, pokušajte promijeniti na vrijeme, vjerujte, isplatiće se u budućnosti!!!

Više o istoriji i uzrocima dijabetesa možete pročitati ovdje, kao i kako nastaje dijabetes i kako se liječi.

Facebook komentari