Značaj očuvanja zdravlja sluznice

Autor: Dr Zana Tafi, specijalista medicine rada i sporta

Jeste li znali da se zdravlje Vaše oralne sluznice može smatrati ogledalom vašeg cjelokupnog zdravlja? Zato je potrebno da pažljivo pratite znakove koji se pojavljuju na sluznici usne šupljine kako biste pravovremeno otkrili važne simptome koji ukazuju na određene nutritivne nedostatke ili čak bolesti.  Normalna sluznica sadrži bakterije. Te bakterije su u većini slučajeva bezopasne, ali moramo uzeti u obzir da su usta spadaju u probavni i respiratorni trakt i da u određenom trenutku bakterije mogu postati opasne po organizam. 

Prirodna odbrana 

Pljuvačka je prirodna odbrana organizma od infekta, ona sapire hranu i neutralizira kiselost usta koju produciraju bakterije i na taj način nas štiti od patogenih uzročnika bolesti. Do smanjenog lučenja pljuvačke mogu dovesti i neki lijekovi, kao što su lijekovi protiv bolova, lijekovi za izmokravanje, neki antidepresivi. Održavanjem pravilne higijene oralne sluznice, redovnim četkanjem zuba, ispiranjem usta (npr. antiseptičkim rastvorom Dentacet®), preveniramo mnogobrojne bolesti, kako zuba tako i desni.

Određene bolesti su povezane s oralnim zdravljem:

endokarditis;

kardiovaskularna oboljenja;

trudnoće i poremećaji s porodom;

upala pluća;

dijabetes / šećerna bolest;

HIV/ADIS;

osteoporoza;

Alzheimerova bolest.

Usna šupljina je glavni i jedini ulaz u probavni sistem i čini funkcionalno prijelazno područje između vanjskog svijeta i unutrašnjosti tijela čovjeka. U usnoj šupljini hrana se proba, žvaće i vlaži slinom da bi se olakšalo njeno gutanje. 

Najčešće promjene koje susrećemo u sluznici usta su:

Gingivitis – upala gingivalnog tkiva uzrokovana lošom oralnom higijenom, zubnim kamencem ili starim i lošim stomatološkim radovima. Gingiva je u tim slučajevima jako crvena, uvećana, sa sklonošću ka krvarenju i nastanku bolnih ulceracija. Terapija bi bila lokalna – ispiranjem antiseptičkim rastvorima (npr. Dentacet®), i hirurška – gingivoplastika.

Afte – ulceracije ovalnog ili okruglog oblika na sluznici usne šupljine, čiji je uzročnik nepoznat, ali se nastanak dovodi u vezu sa stresom, endokrinim poremećajima, mehaničkom traumom i bakterijskim i virusnim infekcijama. Najčešće su zahvaćeni jezik, sluznica obraza i sluznica usana. Javljaju se u vidu bjeličasto-žućkastih fibrinskih naslaga, koje, ukoliko se uklone, nastaje krvarenje. Terapija je ispiranje antiseptičnim rastvorima. 

Za održavanje zdravlja dišnih puteva važno je da u prostoriji u kojoj boravimo zrak bude vlažan. Tokom zimskog perioda vlažnost zraka u prostorijama je bitno smanjena, isušeni zrak može isušiti sluznicu dišnih puteva i učiniti je manje otpornom na virusne infekcije. Zbog toga je bitno vlažiti zrak u prostorijama ovlaživačima zraka ili  posudom s vodom na radijatoru. Sluznicu dišnih puteva, također, isušuje prekomjerno topao zrak te je potrebno prostoriju redovno provjetravati u trajanju od 3 do 4 minute. 

Zrak koji udišemo onečišćen je iritansima, kao što su čestice prašine, polen, bakterije i virusi.

Sluznica dišnog sistema se sastoji od žljezdanih stanica i cilijarnih dlačica. Žljezdane stanice proizvode sluz koja, zajedno s cilijarnim dlačicama koje se neprestano kreću, ima funkciju prirodnog filtera koji grije onečišćeni zrak, vlaži ga i izbacuje strane čestice vani, onemogućavajući im prodor u dublje dijelove respiratornog trakta, samim tim i nastanak određenih bolesti, kao što su upale pluća, ali i egzacerbacije astme i hronični opstruktivni bronhitis. 

Bolesti respiratornog sistema najčešće počinju bolestima gornjih dišnih puteva. Najčešće bolesti gornjeg respiratornog trakta jesu upala sinusa – sinusitisi, upala ždrijela – faringitis, upala glasnica –  laringitis ili upala krajnika – tonzilitis.

Te bolesti je potrebno otkriti na vrijeme i tretirati lokalnim preparatima (npr. Lysobact Spray® ili Lysobact COMPLETE Spray®) kako bi se smanjila mogućnost progresije bolesti i nastanka oboljenja donjih dišnih puteva. Bolesti donjih dišnih puteva su znatno teže i opasnije. Tu imamo akutni i hronični bronhitis, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, astmu, upale pluća ili pneumonije, emfizem…

U zimskom periodu je veća učestalost javljanja respiratornih tegoba, ali u našem regionu je značajno veća i zagađenost zraka. Naročito je opasno za pacijente koji imaju već verificirane bolesti pluća. Sitne čestice zagađenja imaju mogućnost penetracije duboko u donje dišne puteve, gdje dovode do trajnih promjena na respiratornom traktu, čak i do karcinoma. 

Metode kojima dodatno možemo ublažiti simptome upale sluznica su:

  • Redovan odmor 

Jedino vrijeme kada tijelo stvarno može da se obnovi jeste kada spavate. Da bi san bio bolji, potrebno je večerati najkasnije tri do četiri sata prije odlaska na spavanje. Prazan, neopterećen želudac pomaže kvalitetnijem snu. Svaki ozbiljniji bolesnik trebao bi biti u krevetu najkasnije do 22 sata. U to vrijeme počinju da se proizvode hormoni ozdravljenja, kao što su melatonin i serotonin.

  • Uzimanje dovoljno tekućine

Tu se prvenstveno misli na tople napitke i vodu, koji će doprinijeti dodatnom vlaženju sluznica i potpomoći izbacivanju štetnog uzročnika iz organizma. Gazirana i alkoholna pića je potrebno izbjegavati, jer će dodatno dovesti do dehidracije organizma. 

  • Održavanje vlažnosti sluznica nosne i usne šupljine

Omogućava lakšu eliminaciju uzročnika, regeneraciju sluznice te ima blagi protuupalni učinak. Za održavanje zdravlja dišnih puteva važno je da u prostoriji u kojoj boravimo zrak bude vlažan. Tokom zimskog perioda vlažnost zraka u prostorijama je bitno smanjena, isušeni zrak može isušiti sluznicu dišnih puteva i učiniti je manje otpornom na virusne infekcije. Zbog toga je bitno vlažiti zrak u prostorijama ovlaživačima zraka ili posudom s vodom na radijatoru. Sluznicu dišnih puteva, također, isušuje prekomjerno topao zrak, te je potrebno prostoriju redovno provjetravati u trajanju od 3 do 4 minute. 

  • Prestanak pušenja

Potrebno je spriječiti i aktivno i pasivno izlaganje dimu cigareta koji dodatno dovodi do upale i oštećenja sluznice gornjeg dišnog sistema.

  • Održavanje higijene

Ako neko ima prehladu, posebnu pažnju treba obratiti na čišćenje radnih ploha i dječijih igračaka. Na glatkim predmetima virusi se mogu zadržati čak do 48 sati. Nije preporučljivo dijeljenje čaša, pribora za jelo i peškira s ukućanima koji su prehlađeni. Pranje ruku sapunom smanjuje mogućnost prijenosa infekcija, a u nemogućnosti istog treba uvijek imati maramice s antiseptikom ili bočicu antiseptika (npr. Alkosol®). 

Naravno, neizostavni segmenti u održavanju zdravog imunološkog sistema jesu redovno vježbanje i ishrana bogata vitaminima i mineralima.

Facebook komentari